153. obljetnica rođenja Marie Curie

„Ničega se u životu  ne treba bojati, samo treba razumjeti. Sada je vrijeme da razumijemo više, kako bismo se bojali manje.“
Marie Skłodowska-Curie

Maria Sklodowska Curie rođena je 7. studenoga 1867. godine u Varšavi, Poljska (u to vrijeme dio Ruskog Carstva). Po završetku srednjoškolskog obrazovanja, zbog spola i ruske odmazde nije mogla upisati fakultet, te je nekoliko godina radila kao guvernanta. Naposlijetku, uz financijsku pomoć starije sestre preselila se u Pariz, te započela studij fizike i matematike na Sveučilištu u Parizu (Sorbonna). Po završetku studija pridružila se laboratoriju Gabriela Lippmanna. Radeći na proučavanju magnetizma, u proljeće 1894. godine upoznaje Pierrea Curiea. Iste godine se vraća u rodnu Poljsku, nadajući se da će tamo moći nastaviti karijeru, no sveučilište u Krakowu je odbilo njezinu profesuru. Marie se vraća u Pariz, te se 1895. udaje za Pierrea Curiea.

Kada je Henri Becquerel otkrio da do tada nepoznate zrake iz uranijevih spojeva ioniziraju zrak i čine ga vodljivim, Marie se odlučila da za temu doktorske disertacije proučava narav tih zraka. Ustanovila je da zračenje ne potječe od uranijeve soli, već od samog atoma uranija te je pojavi dala naziv radioaktivnost. Pierre Curie je izradio elektrometar kojim se moglo precizno odrediti jakost zračenja i udio radioaktivne tvari u uzorku. Ispitivanjem radioaktivnosti svih poznatih kemijskih elemenata, Marie je ustanovila da je pored uranija  radioaktivan i teški metal torij. Vrlo brzo, otkrila je da su neki uranijevi minerali radioaktivniji od samog uranija (npr. uranijev smolinac). Bračni par Curie je analitičko-kemijskim postupkom razdijelio sastojke uranijeve rude te mjerio svaki element posebno. Rad su usredotočili na dva kemijska elementa, te su u srpnju 1898. godine lokalizirali novi element, srodan bizmutu, ali 400 puta radioaktivniji od uranija. Nazvali su ga polonij, prema Poljskoj. U prosincu iste godine otkrili su radij, element 1000 puta radioaktivniji od uranija. Postupak izdvajanja radija opisala je u svojoj disertaciji „O istraživanju radioaktivnih tvari“ 1903. godine. Iste godine Marie Curie, Pierre Curie i Henri Becquerel podijelili su Nobelovu nagradu za fiziku, za zasluge koje su iskazali istraživanjem fenomena radioaktivnog zračenja. Osam godina kasnije, dobila je Nobelovu nagradu za kemiju, za unapređenje kemije otkrićem elemenata radija i polonija, te izolacijom radija i proučavanjem osobina i spojeva tog elementa. Marie je prva žena koja je dobila Nobelovu nagradu, jedina žena u povijesti koja je osvojila dvije Nobelove nagrade, ali i prva osoba koja je dobila Nobelove nagrade u dva različita područja znanosti.

1906. godine, nakon smrti muža Pierra, imenovana je izvanrednom profesoricom na Prirodoslovnom fakultetu Sveučilišta u Parizu. Marie Curie umrla je 4. srpnja 1934. godine u 68. godini života u lječilištu Sallanches. Uzrok smrti bila je aplastična anemija povezana s prevelikim izlaganjem radijaciji tijekom višegodišnjeg istraživanja.

U čast bračnom paru Curie nazvana je mjerna jedinica aktivnosti radioaktivnog izvora kiri (Ci), kemijski element kurij (Cm) i radioaktivni mineral kirit. Po Marie Curie nazvan je asteroid 7000 Curie i radioaktivni mineral sklodovskit.

hrCroatian

Korištenjem stranice Fond za financiranje razgradnje NEK pristajete na uporabu kolačića (eng. cookies). Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, ali neke njezine funkcionalnosti neće Vam biti dostupne. Uporaba ‘kolačića’ (Cookie policy)

Skip to content