# Demanti na članak Poslovnog dnevnika

- Link: https://www.fond-nek.hr/demanti-na-clanak-poslovnog-dnevnika/
- Published: 2020-01-09T12:54:14+01:00
- Author: Sanja Kukmanović

Na portalu [www.poslovni.hr](http://www.poslovni.hr/) 31. prosinca 2019. godine 
objavljen je članak s netočnim tvrdnjama, koji Vam prenosimo u cijelosti, kao i 
dostavljeni demanti koji je portalu Poslovni dnevnik dostavio Fond za financiranje
razgradnje NEK.

[Članak](http://www.poslovni.hr/hrvatska/raste-strah-od-otpada-iz-nuklearke-krsko-361130)
Poslovnog dnevnika

Dostavljeni demanti Fonda za financiranje razgradnje NEK

Urbroj: 1-4/20-4-3/1
U Zagrebu, 08. siječnja 2020.

**POSLOVNI DNEVNIK**
**Večernji list, novinsko-nakladničko društvo s ****ograničenom
odgovornošću****Oreškovićeva 6H/1****10000 ZAGREBredakcija@poslovni.hr

Predmet: _Demanti na članak Poslovnog dnevnika od 31.12.2019._

Poštovani,

sukladno članku 40. Zakona o medijima, a u cilju objektivnog informiranja dostavljamo
Vam odgovor na članak objavljen 31. prosinca 2019. godine na portalu [www.poslovni.hr](http://www.poslovni.hr/)
pod naslovom „Raste strah od otpada iz nuklearke Krško“.

Navedeni članak se poziva na tekst drugog medija, međutim sadržajno ne korelira 
s njime, te se objavljuje niz neistinitih tvrdnji, kao i insinuacija koje potiču
strah i pojačavaju nerazumijevanje materije zbrinjavanja radioaktivnog otpada u 
Republici Hrvatskoj.

Obveza Republike Hrvatske, kao članice Europske unije, te zemlje koja posjeduje 
radioaktivni otpad jest na odgovoran i siguran način zbrinuti radioaktivni otpad(
RAO) i iskorištene izvore ionizirajućeg zračenja (II). Kako bi se na sustavan način
organiziralo zbrinjavanje radioaktivnog otpada, u Republici Hrvatskoj će se uspostaviti
Centar za zbrinjavanje RAO-a u kojem će se uspostaviti skladište RAO-a i II-a iz
Republike Hrvatske i RAO-a iz Nuklearne elektrane Krško. Za osnivanje i upravljanje
navedenim Centrom, kao i komunikaciju s javnošću i informiranje javnosti i medija
zadužen je Fond za financiranje razgradnje NEK.

Netočno je da je Republika Hrvatska ignorirala Bosnu i Hercegovinu u procesu odabira
lokacije za skladištenje radioaktivnog otpada. Postupak strateške studije procjene
utjecaja Nacionalnog programa na okoliš proveden je 2016. godine, uz sudjelovanje
javnosti i provedene javne rasprave, a provedene su i prekogranične konzultacije
s Bosnom i Hercegovinom i Republikom Slovenijom (travanj i svibanj 2016. godine).
Kao jedan od ključnih dionika prepoznati su i predstavnici vlasti Novog grada u 
Bosni i Hercegovini, te su provedene potrebne komunikacijske aktivnosti, a čitav
je proces dokumentiran i javno objavljen na stranicama bivšeg Državnog zavoda za
radiološku i nuklearnu sigurnost. Nadalje, temeljem Aarhuške i ESPOO konvencije 
odvijala se komunikacija prema vlastima Bosne i Hercegovine i Republike Slovenije(
travanj i svibanj 2016. godine) putem tadašnjeg Ministarstva zaštite okoliša i prirode,
odnosno Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske.

Neistinita je tvrdnja da je prilikom donošenja Strateške studije zanemarena ekonomska
situacija u kraju, te bavljenje stanovništva proizvodnjom zdrave hrane, poljoprivredom
i pčelarstvom. Skladište se mora sagraditi i nadzirati na način da ne predstavlja
nikakav utjecaj na okoliš i stanovništvo, a sam radioaktivni otpad prije odlaganja
prolazi niz postupaka (obrada, stabilizacija, isušivanje, kondicioniranje, pakiranje
i sl.) kojima se postiže da paketi zadovoljavaju najviše razine svih sigurnosnih
aspekata, a samo skladištenje mora biti u skladu s najboljim svjetskim praksama.
Radioaktivni otpad ne skladišti se u tekućem stanju, što isključuje svaku mogućnost
curenja. Svjetska praksa pokazuje nam niz primjera skladišta i odlagališta na poljoprivrednim,
voćarskim, vinogradarskim i ostalim područjima.

Insinuacije o malo preostale nade za zaustavljanje procesa su kontraproduktivne 
i šire strah pri provedbi projekta od državnog i strateškog interesa kojim bi se
riješilo pitanje zbrinjavanja radioaktivnog otpada u Republici Hrvatskoj, a izveden
mora biti na način da nema utjecaja na okolinu.

Nadalje, neistinita je tvrdnja da se čuju građevinski radovi i da su pripreme objekta
u tijeku, jer je VSK Čerkezovac do današnjeg dana i dalje u vlasništvu Ministarstva
obrane Republike Hrvatske.

Zbog svega navedenog tražimo da objavite ispravak netočnih navoda i insinuacija 
na isti način na koji je objavljen i članak na koji se referiramo i u cjelovitom
obliku.

S poštovanjem,

direktor Fonda
Hrvoje Prpić, dr. med., MBA