Česta pitanja

U Republici Hrvatskoj se od pristupanja Europskoj uniji (EU) primjenjuju svi propisi EU-a, koji imaju prednost nad nacionalnim zakonskim odredbama.  Za zbrinjavanje RAO-a i ING-a najvažnija je Direktiva 2011/70/EURATOM od 19. srpnja 2011. godine kojom se u EU uspostavlja formalni okvir za odgovorno i sigurno gospodarenje istrošenim nuklearnim gorivom i radioaktivnim otpadom.

Zbrinjavanje radioaktivnog otpada u Hrvatskoj propisano je Zakonom o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti i Strategijom zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenoga nuklearnog goriva. Strateške smjernice se detaljnije razrađuju Nacionalnom programom provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva. Vlada Republike Hrvatske je u studenom 2018. godine prihvatila Nacionalni program provedbe Strategije zbrinjavanja RAO-a, II-a i ING-a.

Republika Hrvatska se, zajedno sa Republikom Slovenijom, potpisom Međudržavnog ugovora te prihvaćanjem svih međunarodnih konvencija, direktiva i sl. obvezala razgraditi NE Krško i zbrinuti istrošeno nuklearno gorivo i radioaktivni otpad nastao radom i razgradnjom elektrane. Međudržavni ugovor između dviju država potpisan je u prosincu 2001. godine, a potvrđen u Hrvatskom saboru u srpnju 2002. godine. Svaka od država potpisnica dužna je temeljem Međudržavnog ugovora zbrinuti polovicu pogonskog i dekomisijskog otpada iz Nuklearne elektrane Krško.

Bez obzira o kojoj se lokaciji radi i načinu zbrinjavanja (skladište/odlagalište), predloženo rješenje mora biti tehnički i tehnološki prihvatljivo, sigurno i bez štetnih utjecaja na okoliš.

Tijekom postupaka koji vode do potvrđivanja lokacije potrebno je dokazati da način zbrinjavanja nisko i srednje radioaktivnog otpada i njegovo skladištenje u objektima Centra neće imati štetnog utjecaja na okoliš, a sami objekti moraju biti izgrađeni na način da u potpunosti štite zaposlenike, okolno stanovništvo i okoliš.

Na Čerkezovcu se ne odlaže niti skladišti bilo kakav otpad. Postojeća vojna skladišta su preuzeta prazna i ostat će prazna sve dok se ne ostvare uvjeti za skladištenje radioaktivnog otpada.

Da bi se ostvarili uvjeti za skladištenje, potrebno je lokaciju potvrditi provedbom studije utjecaja na okoliš. Prilikom provedbe studije provest će se niz istraživačkih radova (geoloških, hidroloških, geomorfoloških, ekoloških, seizmoloških, ali i niz ostalih istraživačkih radova), odredit će se nulto radiološko stanje i izraditi niz sigurnosnih analiza, a sve kako bi se dokazalo da je predloženo rješenje tehnološki prihvatljivo i da projekt neće imati štetnih utjecaja na okoliš. Ukoliko postupak utjecaja na okoliš potvrdi da štetnih utjecaja na okoliš neće biti, uslijedit će postupak ishođenja lokacijske i građevinske dozvole.

Tek nakon ishođenja potrebnih dozvola može se započeti s izgradnjom novih i prilagodbom nekih postojećih objekata za potrebe skladištenja radioaktivnog otpada.

Skladište nisko i srednje radioaktivnog otpada je površinski tip skladišta i način zbrinjavanja ove vrste radioaktivnog otpada ni na koji način ne može ugroziti izvore pitke vode. Sam način na koji se radioaktivni otpad obrađuje, kondicionira i pakira sprječava migraciju radionuklida u okoliš, a i garancija je da nema zračenja izvan objekta. Sav otpad će biti u krutom formatu, obrađen i stabiliziran prema najboljim praksama u jednom od pogona za obradu radioaktivnog otpada u inozemstvu. Otpad koji se odlaže ne smije i neće biti u tekućem niti plinovitom stanju.

Prilikom uspostave Centra za zbrinjavanje RAO odredit će se nulto radiološko stanje, odnosno izmjeriti prirodna (postojeća) radioaktivnost okoliša. Nakon što se Centar uspostavi, predviđeno je stalno praćenje radioaktivnosti na površini paketa RAO-a, unutar skladišta, na samoj ogradi Centra, te u okolini Centra.

Projekt uspostave Centra za zbrinjavanje RAO je upravo projekt očuvanja i zaštite prirode, okoliša i ljudi. Svaki otpad, pa tako i radioaktivni otpad, zahtijeva sustavno i sigurno zbrinjavanje.

Fond aktivno surađuje s međunarodnim organizacijama i vodećim stručnjacima u području zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva (Slovenija, Slovačka, Francuska, Španjolska,…).

Posebno se ističe uloga Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) u razvoju i unaprjeđenju hrvatske regulative i postavljanja temelja za licenciranje Centra. U tijeku je i trogodišnji projekt IAEA-e CRO9012 kojem je cilj stručna pomoć pri uspostavi Centra u skladu s IAEA-inim sigurnosnim osnovama, zahtjevima i kriterijima. Primjerice nedavne su aktivnosti uključivale recenzije dokumenata za zbrinjavanje radioaktivnog otpada iz NEK-a i prijedloga idejnog rješenja Centra za zbrinjavanje RAO u Hrvatskoj, a dobiveni komentari i prijedlozi su izrazito korisni za razvoj i unaprjeđenje projekta.

Projekt uspostave Centra prati i Europska komisija, koje će pregledati i ocijeniti Tehničko izvješće kojim se analizira sigurnost projekta.

Centar ne smije i neće utjecati na okoliš i ljude. Neka od najvećih postrojenja za zbrinjavanje radioaktivnog otpada nalaze se u poljoprivrednim krajevima i poljoprivreda se neometano odvija. Najpoznatija lokacija na kojoj se zbrinjava radioaktivni otpad je svakako pokrajina Champagne u Francuskoj, a nama najbliži primjer je skladište radioaktivnog otpada u samom predgrađu Ljubljane, okruženo poljima koja opskrbljuju ljubljanske tržnice povrćem.

Gradnja skladišta, kao i nadzor nad njim mora se provesti tako da ne predstavlja nikakav utjecaj na stanovništvo niti okoliš. Sam radioaktivni otpad potrebno je prije skladištenja obraditi (stabilizacija, isušivanje, kondicioniranje, pakiranje i sl.) i pakirati s ciljem da nema mogućnosti migracije radioaktivnih čestica u okoliš. Spremnici u kojima je radioktivni otpad pohranjen, skladište se u objektu izvan kojeg ne smije biti zračenja. Skladišta se neprestano nadziru, a državno regulatorno tijelo (Ministarstvo unutarnjih poslova) provodi obvezne inspekcije. Skladišta se grade kako bi se radioaktivni otpad na kontroliran i siguran način izolirao iz okoline, a sve u svrhu zaštite ljudi i okoliša.

Strah, iako razumljiv, nažalost proizlazi iz velike količine dezinformacija i neistina koje se plasiraju u javnost.

Lokacija Čerkezovac se ne nalazi unutar područja NATURA 2000. Na lokaciji Čerkezovac nema zaštićenih prirodnih i/ili kulturnih dobara. Mogući utjecaj na okolna područja ispitat će se tijekom postupka procjene utjecaja na okoliš (koji uključuje i prihvatljivost za Ekološku mrežu Natura 2000 te ocjenu prekograničnih utjecaja).

Naknada lokalnoj zajednici se daje kao državni poticaj za gospodarski razvoj. Naknada je predviđena u visini od 8 mil. kuna i često se krivo interpretira kao naknada za nastalu štetu. Radi se o projektima razvoja prema potrebama lokalne zajednice. Potrebe će se ispitati izradom različitih studija (socio-ekonomska, zdravstvena, agro-ekološka i sl.), nakon čega se mogu pokrenuti ciljani razvojni projekti. Vlada Republike Hrvatske aktivno će podupirati razvoj lokalne zajednica na čijem se teritoriju nalazi centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.

Trgovska gora odabrana je kao preferentna lokacija odnosno područje za zbrinjavanje radioaktivnog otpada eliminacijskim kriterijima (Kriteriji za izbor lokacije za termoelektrane i nuklearne objekte („Narodne novine“ br. 78/1992)). Postupkom je analizirana površina čitave države te su predložena 34 područja kao potencijalne lokacije. Podrobnom analizom odabrane su 4 preferentne lokacije koje su u potpunosti udovoljavale kriterijima  (Psunj, Papuk, Moslavačka i Trgovska gora), a Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske („Narodne novine“ br. 50/99) Hrvatski sabor je 1999. godine kao preferentnu lokaciju za provođenje daljnjih istraživanja potvrdio područje Trgovske gore. Isto je potvrdila i Vlada Republike Hrvatske 2018. godine prihvativši National Strategy Implementation Programme.

Nakon što na sjednici Međudržavnog povjerenstva krajem rujna 2019. godine nije postignut dogovor o zajedničkom rješenju zbrinjavanja radioaktivnog otpada s Republikom Slovenijom, krenulo se s intenzivnim aktivnostima uspostave hrvatskog rješenja. Jedna od tih aktivnosti svakako je bila i preuzimanje lokacije VSK Čerkezovac. Krajem ožujka 2020. godine završen je kompleksan pravni prijenos prava uporabe između uključenih ministarstava i Fonda, te je lokacija dana Fondu na uporabu.

Republika Slovenija je pristala zbrinuti polovicu radioaktivnog otpada nastalog radom Nuklearne elektrane Krško, no nije pristala zbrinuti institucionalni otpad porijeklom iz Republike Hrvatske. Ovakvo rješenje nije cjelovito za Republiku Hrvatsku, jer i dalje ostaje neriješeno pitanje zbrinjavanja radioaktivnog otpada nastalog radom u industriji, medicini, znanosti, vojnoj i javnoj uporabi, što bi i dalje značilo provođenje aktivnosti uspostave Centra za zbrinjavanje RAO u Republici Hrvatskoj.

Republika Hrvatska planira izgradnju Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, u kojem će se  zbrinjavati samo nisko i srednje radioaktivni otpad (NSRAO). Skladište nisko i srednje radioaktivnog otpada je površinski tip skladišta i način zbrinjavanja ove vrste radioaktivnog otpada ni na koji način ne može ugroziti izvore pitke vode. Sam način na koji se radioaktivni otpad obrađuje, kondicionira i pakira sprječava migraciju radionuklida u okoliš, a i garancija je da nema zračenja izvan objekta. Sav otpad će biti u krutom formatu, obrađen i stabiliziran prema najboljim praksama u jednom od pogona za obradu radioaktivnog otpada u inozemstvu.

Slovenski koncept odlaganja NSRAO-a uključuje izgradnju silosa (plitko odlaganje), u aluvijalnu dolinu rijeke Save. Trenutno se planira jedan, za polovicu postojećeg nisko i srednje radioaktivnog otpada iz NE Krško (slovenski dio), te preostali dio slovenskog otpada koji će se odložiti nakon prestanka rada elektrane i dekomisije, kao i za institucionalni RAO iz Slovenije.

U Republici Hrvatskoj se institucionalni otpad nastao zadnjih 60-ak godina skladišti u dva interna skladišta. Jedno je u sklopu Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI), a drugo u sklopu Instituta Ruđer Bošković (IRB). Oba skladišta su sanirana, zapunjena i zatvorena, a institucionalni otpad se skladišti kod prouzročitelja dok se ne riješi pitanje njegovog zbrinjavanja na nacionalnoj razini.

Obveza zbrinjavanja odnosi se i na institucionalni otpad koji nastaje radom u istraživanju, medicini i industriji, a procjenjuje se na 100 m3. Procjene količina rađene su za period do 2060. godine. Institucionalni otpad je najvećim dijelom također nisko i srednje radioaktivni otpad.

Skladišta u Zagrebu su već dosegla svoj kapacitet i nisu prikladna za daljnje skladištenje. Republika Hrvatska, kao zemlja članica Europske unije, ima obvezu zbrinuti radioaktivni otpad i iskorištene izvore ionizirajućeg zračenja sukladno Nacionalnom programu uz primjenu najviših sigurnosnih standarda i uz uvjet da se budućim generacijama ne nameće nepotreban teret. Kako bi se zbrinjavanje radioaktivnog otpada organiziralo na sustavan način, Republika Hrvatska će uspostaviti Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.

Nacionalnim programom predviđena je uspostava središnjeg skladišta institucionalnog RAO-a i iskorištenih izvora te dugoročno skladište radioaktivnog otpada iz NE Krško. Odlagalište se planira na Trgovskoj gori, ali tek nakon 2050. godine, sukladno Programu prostornog uređenja („Narodne novine“ br. 50/99). Za uspostavu odlagališta bit će potrebno provesti istraživačke radove, procjenu utjecaja na okoliš i zdravlje ljudi, te procjene rizika kao preduvjete za dobivanje dozvola za gradnju i rad. Treba ukazati da ne postoji „automatizam“ kojim bi se skladište „pretvorilo“ u odlagalište, jer se radi o fizički različitim objektima s različitim sigurnosnim i ostalim zahtjevima, te je za svako potreban postupak procjene utjecaja na okoliš i sigurnosne analize s odgovarajućim istraživanjima na lokaciji.

Pod pojmom nuklearni otpad moglo bi se govoriti samo o istrošenom nuklearnog gorivu iz Nuklearne elektrane Krško koje neće biti zbrinuto na Čerkezovcu. Do 2107. godine ING će se zbrinjavati u suhom skladištu na lokaciji same Nuklearne elektrane Krško. Pitanje trajnog odlaganja ING-a će se morati rješavati na razini čitave Europe jer se radi o tehnologiji koja bi bila preskupa za samostalno rješavanje u pojedinim zemljama. Za sada znamo zasigurno da se takav otpad ne može odlagati na Trgovskoj gori, a s obzirom na geološke aspekte, mala je vjerojatnost da bi to moglo biti na teritoriju Hrvatske.

Početak gradnje Centra planiran je tijekom 2023. godine, a završetak gradnje planiran je 2024. godine.

Skladišta Centra projektiraju se za prihvat cca 3.000 m3 radioaktivnog otpada, što predstavlja polovinu ukupne količine pogonskog i dekomisijskog nisko i srednje radioaktivnog otpada iz NE Krško, te institucionalni radioaktivni otpad nastao na području Republike Hrvatske uključujući i radioaktivni otpad nastao razgradnjom skladišta na Institutu Ruđer Bošković i Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada.

U okviru Centra previđa se uspostava  središnjeg skladišta IRAO-a i II-ja iz Republike Hrvatske, odnosno rekonstrukcija postojećih građevina vojnog skladišta tipa UBS-20. Uz to, predviđena je i izgradnja novog objekta u svrhu uspostave dugoročnog skladišta za NSRAO iz Nuklearne elektrane Krško. Također je u planu izgradnja upravne zgrade i zgrade osiguranja za potrebe administracije. Naposljetku, projekt će obuhvatiti i radove na infrastrukturi Centra, odnosno na prometnim, parkirališnim i manipulativnim površinama. U skladištima će biti smješten obrađen, stabiliziran, isušen, kondicioniran i pakiran nisko i srednje radioaktivni otpad. Više o obradi otpada možete pročitati u sekciji Zbrinjavanje RAO-a.

Uređenje i otvaranje Info centra u Općini Dvor planira se u tekućoj, 2021. godini.

Fond za financiranje razgradnje NEK 1. travnja 2020. je preuzeo na korištenje poslovni prostor u Dvoru, u kojem će u dogledno vrijeme biti uspostavljen informativni centar.

S obzirom na to da je  za projekt uspostave Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada od iznimne važnosti komunikacija i uključivanje javnosti u aktivnosti, ali i cjelokupni projekt i njegovu tematiku, otvoreni centar će biti ključna adresa u neposrednoj blizini na kojoj će lokalnom stanovništvu, ali i svima zainteresiranima na raspolaganju biti sve točne, pravovremene i provjerene informacije.

Općina Dvor kontinuirano je izvještavana o aktivnostima koje se provode na lokaciji Čerkezovac i području Općine Dvor. U svrhu poticanja razvojnih aspekata lokalne zajednice, Fond je u suradnji sa vodećim stručnjacima izradio Analizu energetskog stanja na području općine Dvor s osvrtom na energetski siromašna kućanstva, Analizu trenutnog stanja poljoprivrede na prostoru Općine Dvor, Analizu stanja javnog zdravstva u Sisačko-moslavačkoj županiji, kao i studiju Razvojne mogućnosti i izazovi šireg prostora Općine Dvor.

Također je, u vijećnici Općine Dvor 21. listopada 2019. godine održana sjednica Općinskog vijeća na prijedlog načelnika Općine Dvor, gosp. Nikole Arbutine, a na inicijativu Fonda za financiranje razgradnje NEK. Sjednica je sazvana s ciljem pružanja informacija o zbrinjavanju radioaktivnog otpada u Republici Hrvatskoj i uključivanja Općinskog vijeća, lokalne javnosti i medija u navedenu tematiku. Jedina točka dnevnog reda bila je prezentacija Nacionalnog programa provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, te upoznavanje s planiranim aktivnostima uspostave Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.

Po otvaranju navedene točke dnevnog reda Općinski vijećnici odbili su prisustvovati prezentaciji i iskazali svoje negodovanje lokacijom Čerkezovac kao lokacijom za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Po zaključenju sjednice direktor Fonda, gosp. Hrvoje Prpić i načelnik Općine, gosp. Nikola Arbutina održali su konferenciju za novinare koju možete pogledati here.

U sklopu provođenja aktivnosti informiranja javnosti o zbrinjavanju radioaktivnog otpada u Republici Hrvatskoj, 2015. godine, Fond za financiranje razgradnje NEK organizirao je posjet Nuklearnoj elektrani Krško i skladištu radioaktivnog otpada Brinje kod Ljubljane za zainteresirane stanovnike Općine Dvor.

2016. godine održane su dvije javne rasprave, u Zagrebu i Dvoru koje su obuhvaćale izlaganje prijedloga Nacionalnog programa provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenoga nuklearnog goriva i Strateške studije utjecaja na okoliš za Nacionalni program. Javnoj raspravi u Zagrebu prisustvovao je veliki broj zainteresiranih građana, koji su u duhu demokratskog načela, iznijeli svoje stavove, razmišljanja i kritike.

Javna rasprava u Dvoru trajala je dva dana. Javno izlaganje prvi dan bilo je onemogućeno javnim prosvjedom neformalne skupine građana i nastavljeno nakon što je većina prosvjednika autobusima napustila Dvor, a zainteresirana javnost ostala saslušati prezentaciju i postavljati pitanja po završetku javnog izlaganja. Drugi dan javnog izlaganja održao se uz brojna pitanja prisutnih građana i predstavnika lokalne vlasti RH, građana, aktivista i predstavnika struke iz BiH, te se razvila  rasprava koja je potrajala i u neformalnom razgovoru nakon završetka službenog dijela.

Tijekom 2015. i 2016. godine provedeno je niz komunikacijskih aktivnosti s ciljem informiranja javnosti s posebnim aktivnostima vezano uz provedbu Strateške procjene utjecaja Nacionalnog programa na okoliš. Tada su održane javne rasprave u Dvoru i Zagrebu, a provedene su i komunikacijske aktivnosti s Republikom Slovenijom i Bosnom i Hercegovinom. Predstavnici Bosne i Hercegovine bili su i aktivni sudionici održanih rasprava u Zagrebu and Dvoru. Cijeli postupak dokumentiran je i javno dostupan na stranicama Ministarstva unutarnjih poslova.

Na poziv župana Sisačko-moslavačke županije, Fond je sudjelovao na sastanku s predstavnicima Unsko-sanskog kantona iz Bosne i Hercegovine početkom rujna 2019. godine. Tema sastanka je bila buduća lokacija skladišta radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori u bivšoj vojarni Čerkezovac. Predstavnici Unsko-sanskog kantona izrazili su zabrinutost zbog utjecaja buduće lokacije na okolno stanovništvo i prirodu, na što su stručnjaci izložili o kojoj se vrsti otpada radi i na koji način će se on zbrinjavati, odnosno da otpad, ne smije imati utjecaj niti na ljude niti na okoliš, ukoliko se skladišti na ispravan način.

Također, krajem mjeseca lipnja 2021. god. održan je prvi sastanak članova delegacije  Ekspertskog tima iz Bosne i Hercegovine i Fonda za financiranje razgradnje NEK na temu uspostave Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori. Sastanku su prisustvovali prof. Neđo Đurić, gđa Jelena Marinković, gosp. Marinko Zeljko, gosp. Velibor Čuković i gosp. Emir Dizdarević, kao članovi Ekspertskog tima, te gosp. Hrvoje Prpić, gosp. Zdenko Vrankić, gđa Andrea Rapić i gosp. Goran Kukmanović iz Fonda za financiranje razgradnje NEK.

Tema prvog sastanka Ekspertskog tima i Fonda bilo je definiranje opsega suradnje te načina rada i komunikacije članova Ekspertskog tima i Fonda. Predstavnici Fonda su Ekspertskom timu prezentirali sve do sada obavljene aktivnosti povezane s uspostavom Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada te je istaknuto da će, kao i do sada, sve aktivnosti povezane s uspostavom Centra biti provedene sukladno svim relevantnim domaćim i međunarodnim zakonima, regulativi i najboljoj svjetskoj praksi.

Tijekom provedbe aktivnosti na projektu, Fond će i nadalje uključivati cjelokupnu javnost, uključujući i javnost susjednih država sukladno međunarodnoj ESPOO konvenciji.

Krajem 2015. godine provedena je ocjena potresne opasnosti na širem području Zrinske gore odnosno preliminarna procjena seizmičkog hazarda, te su analizirani potresi u užoj i široj okolici predložene lokacije Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Rezultati, zaključci i preporuke objavljeni su na našem web portalu.

Nakon donošenja Nacionalnog programa, provedena su mjerenja mikroseizmičkih nemira na samoj lokaciji te je postavljena seizmografska postaja koja je uključena u nacionalnu mrežu. Rezultati preliminarnih mjerenja i očitanja sa seizmološke postaje će se, zajedno s planiranim istraživačkim radovima, iskoristiti za izradu seizmotektonske studije i detaljnijih analiza potresne opasnosti na lokaciji skladišta u Centru.

Ovakvi istraživački radovi provode se kako bi građevine u Centru bile izgrađene na način da su sigurne od potresa visoke razorne moći. S obzirom na svrhu i tip građevine u koji spada skladište nisko i srednje radioaktivnog otpada takav objekt se gradi s povećanim faktorom sigurnosti, što znači da može izdržati i potres veće magnitude od očekivanog. Prema Hrvatskoj regulativi projektiranje građevinskih objekata provodi se u skladu s Eurokodom 7 i 8.

Prema očekivanjima, nedavni potresi na području Sisačko-moslavačke županije nisu ostavili nikakvih posljedica na postojećim skladištima, kao ni na popratnim objektima na lokaciji. Na našoj stranicand objavljene su fotografije zgrada na lokaciji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u osnivanju snimljene dan nakon potresa od 6,2 po Richterovoj ljestvici, koje i potvrđuju da nije bilo šteta.

Predmetna lokacija nije u zoni nominiranih aktivnih rasjeda, a mjerenja provedena tijekom potresa 29. 12. 2020. godine pomoću seizmografa i akcelerografa pokazala su da je lokacija Čerkezovac imala manju akceleraciju odnosno ubrzanje tla od npr. Zagreba. Dok je u Zagrebu najveća akceleracija iznosila 2,43 m/s2, u Čerkezovcu je iznosila 0,49 m/s2.

Da bi se ostvarili uvjeti za skladištenje nisko i srednje radioaktivnog otpada, potrebno je lokaciju potvrditi provedbom studije utjecaja na okoliš. Prilikom provedbe studije provest će se niz istraživačkih radova (geoloških, hidroloških, geomorfoloških, ekoloških, seizmoloških, ali i niz ostalih istraživačkih radova), odredit će se nulto radiološko stanje i izraditi niz sigurnosnih analiza, a sve kako bi se dokazalo da je predloženo rješenje tehnološki prihvatljivo i da projekt neće imati štetnih utjecaja na okoliš. Ukoliko postupak utjecaja na okoliš potvrdi da štetnih utjecaja na okoliš neće biti, uslijedit će postupak ishođenja lokacijske i građevinske dozvole.

Izgradnja ovakvih objekata uobičajena je praksa u svijetu. Lokalne zajednice primaju naknadu za gospodarski razvitak koju koriste za daljnje razvijanje gospodarskih grana kojima se bave. Nigdje u svijetu nije zabilježen incident na ovakvom tipu objekta.

Postoji niz takvih primjera u svijetu, nama svakako najbliži primjeri su Brinje kraj Ljubljane i Krško u Sloveniji. Krško je poznato po ekološkom uzgoju jabuka, a Brinje opskrbljuje ljubljanske tržnice povrćem. Uz ova dva primjera, možemo spomenuti i pokrajinu Champagne koja proizvodi skupocjene šampanjce ili Lago Maggiore u Italiji koja je poznata turistička destinacija.

en_USEnglish

Korištenjem stranice Fond NEK pristajete na uporabu kolačića (eng. cookies). Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, ali neke njezine funkcionalnosti neće Vam biti dostupne. Uporaba ‘kolačića’ (Cookie policy)

Skip to content