Izrađeno završno izvješće za seizmološku postaju na Čerkezovcu

U studenom 2020. godine na lokaciji Čerkezovac puštena je u rad seizmološka postaja, radi prikupljanja podataka za karakterizaciju i potvrđivanje lokacije, projektiranje skladišta, sigurnosne analize i procjenu utjecaja na okoliš Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada u osnivanju (Centar). U tu svrhu postavljen je visokoosjetljivi, širokopojasni, digitalni trokomponentni seizmograf i digitalni trokomponentni akcelerograf, a postaja je uključena u hrvatsku mrežu seizmografa i akcelerografa.

Uspostavom seizmološke postaje Čerkezovac omogućeno je kvalitetnije praćenje lokalne seizmičke aktivnosti i bolje opažanje Žirovačkog rasjeda kako bi se odredio njegov seizmički potencijal.

U promatranom jednogodišnjem razdoblju rada postaje, uspješnost prikupljanja podataka bila je gotovo 99%, što je posljedica svakodnevne kontrole kvalitete rada instrumenata te pravovremenih i redovitih terenskih obilazaka.

Petrinjska serija potresa 2020. godine

Izvješće sadrži i mikroseizmičku analizu Petrinjske serije potresa od kraja 2020. godine. Izražena seizmička aktivnost započela je s jakim potresom lokalne magnitude 5.0 po Richteru koji se dogodio 28. prosinca kod mjesta Strašnik, nakon čega je uslijedio niz slabijih potresa. A već sljedeći dan 29. prosinca dogodio se samo 2 km zapadnije glavni potres lokalne magnitude 6.2 po Richteru. Klasificiran je kao razoran potres, intenziteta u epicentru VIII EMS (Europska makroseizmička ljestvica) jer se tijekom tog potresa oslobodila najveća količina energije, gotovo 93% od ukupne količine cijele serije potresa. Nakon tih, uslijedio je cijeli niz manjih potresa.

Epicentri potresa Petrinjske serije u razdoblju od 28. – 31. prosinca 2020. Veličina i boja kružića određene su lokalnom magnitudom potresa

Učinci potresa se smanjuju s povećanjem udaljenosti od epicentra potresa. Lokacija seizmološke postaje Čerkezovac udaljena je 41 km od epicentra potresa. Iako na toj lokaciji ne postoje podaci o intenzitetu, ali postoje zapisi potresa zabilježeni instrumentima na toj postaji tijekom glavnog potresa gdje je zabilježena maksimalna horizontalna akceleracija tla na površini te iznosi 0,5 m/s2. Ta vrijednost u prosjeku odgovara intenzitetu V–VI EMS, što po stupnju razornosti ne uzrokuje strukturna oštećenja objekta. Tako su i na samoj lokaciji Centra svi objekti potpuno neoštećeni o čemu smo izvijestili u prosincu 2020. godine.

Potresi petrinjske serije većinom su se dogodili između Petrinje i Gline, na Pokupskom rasjedu pružanja sjeverozapad-jugoistok, a koji se ponekad u literaturi naziva i Petrinjski rasjed. Ukupno je u petrinjskom epicentralnom području u četiri završna dana 2020. godine locirano 2890 potresa, od čega je njih 0,35% imalo magnitudu veću od 4.0. Raspodjela učestalosti potresa prema magnitudama prikazana je grafički.  

Histogram čestina magnituda potresa Petrinjske serije u 2020. godini

Izvještaji nakon osjećenog potresa

Obzirom na vrijednost i važnost te eksploatacijsko razdoblje kako postojećih tako i budućih objekata na lokaciji Centra, bilo je neophodno procijeniti učinke potresne trešnje te razinu eventualnog oštećenja građevina na lokaciji od interesa. Navedeno se radilo na osnovi analize registriranih parametara gibanja tla akcelerografom postavljenim na lokaciji Čerkezovac, a koje su prikazane u obliku Izvještaja nakon osjećenog potresa. Predmetni Izvještaji pisani su u pravilu samo za potrese lokalne magnitude veće ili jednake 4.5 (ML ≥ 4.5), a koji se dogode u blizini lokacije. Tijekom promatranog razdoblja od 13. studenog 2020. do 13. studenog 2021. godine napisana su tri Izvještaja nakon osjećenog potresa u kojima se promatrao učinak potresne trešnje na predmetnoj lokaciji Centra. Primjer takvog izvješća može se pronaći u sklopu članka o preliminarnoj analizi petrinjskih potresa o kojem smo pisali ranije. U promatranom jednogodišnjem razdoblju od početka rada seizmološke postaje Čerkezovac seizmološki instrumenti na toj postaji nisu zabilježili trešnju tla koja bi mogla uzrokovati oštećenja objekata na lokaciji Centra.

Prijedlog mreže seizmografa i akcelerografa oko lokacije Centra

Točne lokacije epicentara potresa neophodne su za izračun seizmičkog hazarda (potresne opasnosti). Za njihovo određivanje nužne su registracije potresa instrumentima kako bi se na temelju njihovih zapisa moglo potpuno rekonstruirati gibanje tla.

Kako se u slučaju Centra za zbrinjavanje RAO radi o objektu kod kojeg potresi igraju veliku ulogu za njegovu sigurnost, potrebno je detaljno pratiti regionalnu, a posebno lokalnu seizmičnost. Stoga se u izvješću predlaže uspostaviti malu mrežu seizmografskih postaja oko lokacije Centra. Lociranje postaja seizmološke mreže važno je za postizanje preciznijeg određivanja epicentara potresa na istraživanom području i pouzdane identifikacije lokalnih aktivnih dionica rasjeda.

Za lokalnu mrežu oko lokacije Centra predlaže se uz već postojeću seizmološku postaju Čerkezovac postaviti još barem dvije seizmološke postaje od kojih će jedna biti u blizini Centra te što bliže Žirovačkom rasjedu, a druga na udaljenosti do 50 km od Centra, najbolje u smjeru približno okomitom na taj rasjed. Konačni odabir ovisit će o rezultatima mjerenja spektralnih svojstava mikroseizmičkog nemira na potencijalnim lokacijama i infrastrukturnim uvjetima za postavljanje i rad instrumenata te prijenos podataka u bazu Seizmološke službe.

Prijedlog potencijalnih lokacija novih seizmoloških postaja lokalne mreže oko Centra te lokacija postojeće seizmološke postaje Čerkezovac. Približni trag Žirovačke rasjedne zone prikazan je debljom narančastom linijom

Dosadašnji rezultati rada seizmološke postaje Čerkezovac pokazuju svu opravdanost njezina postojanja. Niska razina mikroseizmičkog nemira u frekventnom pojasu u kojem radi digitalni širokopojasni seizmometar kakav je postavljen na postaji omogućila je vrlo kvalitetne zapise i najslabijih potresa te se može tvrditi kako je lokacija postaje izuzetno povoljna. Radom digitalnog akcelerografa prikupljeni su vrlo kvalitetni i vrijedni zapisi potresne pobude koji će biti pridodani bazi takvih zapisa Geofizičkog odsjeka PMF-a, a koja omogućuje kvalitetnije i pouzdanije procjene potresne opasnosti (seizmičkog hazarda) te kvalitetnije i pouzdanije procjene i verifikacije potresne otpornosti i izdržljivosti konstrukcija.

en_USEnglish

Korištenjem stranice Fond za financiranje razgradnje NEK pristajete na uporabu kolačića (eng. cookies). Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, ali neke njezine funkcionalnosti neće Vam biti dostupne. Uporaba ‘kolačića’ (Cookie policy)

Skip to content