Okrugli stol o Centru za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori

Prema prethodnim najavama, u utorak 26. svibnja 2015. godine u Dvoru održan je Okrugli stol o Centru za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Trgovskoj gori. Okrugli stol je organizirao Zbor novinara za okoliš Hrvatskog novinarskog društva u suradnji s Fondom za financiranje razgradnje NEK kako bi se lokalnoj i općoj javnosti pružile informacije o radioaktivnom otpadu, njegovim količinama i svojstvima, načinima zbrinjavanja, korištenju i mjerenju radioaktivnosti općenito, odabiru lokacija za zbrinjavanje i s time povezanim temama.

U uvodnom dijelu Okruglog stola održane su kratke prezentacije uvaženih stručnjaka iz Republike Hrvatske i Republike Srbije. Moderator Okruglog stola bio je gosp. Željko Bukša u ime organizatora.

Prof. dr. sc. Zdenko Šimić s Fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu govorio je o porijeklu straha od radioaktivnosti te koliko radioaktivni otpad stvarno jest ili nije opasan. Napomenuo je da se otpad od okoline višestruko odvaja krutom formom i zaštitnim barijerama, te kako opasnosti od skladišta i odlagališta niti za okoliš niti za ljude nema.

Doc. dr. sc. Želimir Veinović s Rudarsko-naftno-geološkog fakulteta u Zagrebu prezentirao je načine skladištenja i odlaganja radioaktivnog otpada. Skladište je privremeni objekt u kojemu se otpad u kontroliranim uvjetima i uz nadzor skladišti određeno vremensko razdoblje. Odlaganje je trajno zbrinjavanje radioaktivnog otpada u objektima sa sustavom višestrukih barijera. Naglasak je dan na sigurnost i zaštitu te nadzor objekata u skladu s međunarodnim standardima i dobrom praksom. Utvrdio je, da ako se izgradi skladište, a u ovom trenutku se govori o skladištu, onako kako bi trebalo po međunarodnim normama i dobrim iskustvima, cijeli objekt je toliko siguran da zapravo utjecaja ne smije biti.

Dr. sc. Milan Orlić iz Nuklearnih objekata Srbije – Instituta Vinča prenio je iskustva Republike Srbije u zbrinjavanju radioaktivnog otpada iz istraživačkih reaktora, industrije i medicine u javne uporabe u Srbiji. Istaknuo je da stanovnici općine Dvor o planiranom Centru za zbrinjavanje RAO mogu imati stajalište tek kada se iznesu svi bitni podaci za gradnju tog nuklearnog objekta, kao primjerice hidrološki, demografski, seizmološki i drugi podaci.

Dr. sc. Željko Grahek sa Instituta Ruđer Bošković govorio je o izvorima radioaktivnosti te praćenju radioaktivnosti u okolišu u Hrvatskoj. Smatra da bi od izgradnje odlagališta mogli imati ekonomske koristi i da neće biti štetno niti za zdravlje niti za okoliš.

Doc. dr. sc. Aleksandar Džakula sa Medicinskog fakulteta, Škole narodnog zdravlja “dr. Andrija Štampar” u Zagrebu ukazao je na potrebu donošenja strateških odluka o zdravstvu posebno u ruralnim područjima. Predložio je da općina Dvor izradi scenarije razvoja sa i bez planiranog Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada te da se temeljem toga donese konačna odluka za ili protiv toga.

Predstavnik Zelene akcije Zagreb, Bernard Ivčić je utvrdio da u Općini Dvor građani moraju imati pravo odlučiti koja je njihova razvojna strategija i vizija. Ako se građani izjasne protiv odlagališta otpada ta odluka se mora poštivati i u tom slučaju Zelena akcija će im pružiti potporu.

Neovisni stručnjak za zaštitu okoliša mr. sc. Damir Subašić kazao je da objekti skladišta i odlagališta radioaktivnog otpada sigurno neće utjecati na život i zdravlje ljudi i okoliš te da misli da je to odlična prilika za općinu da dobije niz razvojnih projekata.

Nakon uvodnih prezentacija održana je dvosatna rasprava s predstavnicima lokalne samouprave, lokalnim stanovništvom, te predstavnicima medija, koji su postavljali pitanja i davali komentare i primjedbe.

Najveći dio pitanja i komentara odnosio se na odabir Trgovske gore kao potencijalne lokacije za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i uspostavu Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, a posebno koji bi se radioaktivni otpad, u kojim količinama, na koji način (je li riječ o skladištu ili odlagalištu) zbrinjavao u Centru te moguće utjecaje na okoliš, ljude te planirani razvoj turizma i ekološke poljoprivrede u Općini. Na pitanja su odgovarali i u raspravi sudjelovali svi stručnjaci – uvodničari i gosp. Tvrtko Brajković, v. d. direktora Fonda koji je posebno naglasio da se na lokaciji Trgovska gora neće skladištiti istrošeno nuklearno gorivo. Doc. dr. sc. Veinović pojasnio je da se istrošeno nuklearnog gorivo svugdje u svijetu prvo skladišti u krugu nuklearne elektrane, što je privremeni način skladištenja. Nakon toga se skladišti u centralnim postrojenjima za skladištenje, isto kao i  visoko radioaktivni otpad, što je slučaj za veći broj nuklearnih elektrana. Najpoznatija europska centralna skladišta nalaze se u Švedskoj, Njemačkoj i Finskoj. Kada se govori o odlaganju istrošenoga nuklearnog goriva, tada se govori o polaganju spremnika, koji su osigurani sustavom višestrukih inženjerskih barijera, u duboke geološke formacije. U svijetu još ne postoji odlagalište visokoradioaktivnog otpada, a puštanje prvog takvog odlagališta očekuje se u Finskoj. Istrošeno nuklearno gorivo iz Nuklearne elektrane Krško bit će potrebno odložiti tek 2085. godine.

Svoje stručno mišljenje o korištenju nuklearne energije i zbrinjavanju radioaktivnog otpada u Hrvatskoj dao je i umirovljeni profesor Vladimir Knapp. Naglasio je da, ukoliko će odlagalište nisko i srednje radioaktivnog otpada biti izgrađeno u skladu s propisima i preporukama IAEA, biti sasvim sigurno u smislu da će doza zračenja na pristupnoj ogradi biti mali dio sveprisutnog pozadinskog zračenja.

en_USEnglish

Korištenjem stranice Fond za financiranje razgradnje NEK pristajete na uporabu kolačića (eng. cookies). Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, ali neke njezine funkcionalnosti neće Vam biti dostupne. Uporaba ‘kolačića’ (Cookie policy)

Skip to content