# Zbrinjavanje radioaktivnog otpada

- Link: https://www.fond-nek.hr/en/zbrinjavanje-radioaktivnog-otpada/
- Published: 2021-03-08T10:20:00+01:00
- Author: Sanja Kukmanović

Republika Hrvatska ima obvezu zbrinuti:

 * **institucionalni radioaktivni otpad (IRAO)** – radi se o radioaktivnom otpadu
   koji nastaje primjenom radioaktivnih materijala, odnosno izvora ionizirajućeg
   zračenja u istraživanju, medicini, znanosti, industriji, itd.;

![Dijagram s četiri dijela oko središnjeg kruga s oznakom "IRAO Institucionalni 
Radioaktivni Otpad." Odjeljci uključuju ikone i riječi: Medicina (medicinski križ),
Znanost (atom), Industrija (tvornica) i Istraživanja (laboratorijska oprema).](https://
www.fond-nek.hr/wp-content/uploads/2025/04/institucionalni-radioaktivni-otpad-IRAO.
webp)

 * **radioaktivni otpad (RAO) iz Nuklearne elektrane Krško** – radi se o polovici
   radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva nastalog radom, a kasnije
   i razgradnjom nuklearne elektrane.

![Infografika sa središnjim krugom s oznakom "RAO" koji dijeli radioaktivni otpad
u kategorije: vrlo niska, niska, srednja i visoka. Svaki odjeljak opisuje vrstu 
otpada i njegov utjecaj na okoliš i javno zdravlje, napisano na hrvatskom jeziku.](
https://www.fond-nek.hr/wp-content/uploads/2025/04/radioaktivni-otpad-RAO-iz-Nuklearne-
elektrane-Krsko.webp)

 * **prirodno radioaktivni materijali (NORM) i NORM rezidui** – radi se o niskoradioaktivnom
   otpadnom materijalu koji nastaje eksploatacijom, oplemenjivanjem i korištenjem
   mineralnih sirovina, nafte i plina koje prirodno sadrže poveće koncentracije 
   radionuklida. Iako se ne smatraju radioaktivnim otpadom, upravljanje njima je
   regulirano regulativom o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti, a kojim se za rezidue
   primarno predviđa skladištenje, ponovna uporaba ili recikliranje. **Sanacija 
   lokacija s povišenim koncentracijama prirodno radioaktivnih materijala nije obveza
   Fonda, već vlasnika lokacije i jedinice lokalne samouprave, uz nadzor nadležnih
   tijela.**

Temeljem Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti („Narodne Novine“ br. [141/13](https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_11_141_3012.html),
[39/15](https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_04_39_803.html), [130/17](https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2017_12_130_2988.html),
[118/18](https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_12_118_2352.html) i [21/22](https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2022_02_21_226.html)),
Fond ima obvezu osnovati i upravljati [Centrom za zbrinjavanje RAO](http://www.czrao.hr)
u Republici Hrvatskoj.

Okvir za odgovorno i sigurno gospodarenje s radioaktivnim otpadom (RAO) i istrošenim
nuklearnim gorivom (ING) uspostavlja se EU direktivom [2011/70/EURATOM](https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32011L0070&from=EN).
Direktiva nalaže uspostavu kompetentnih i efikasnih nacionalnih sustava zbrinjavanja
RAO-a i ING-a, a ti sustavi obuhvaćaju nacionalnu legislativu te regulatorni i organizacijski
okvir. Direktiva kaže da je Republika Hrvatska odgovorna za svoj dio RAO-a i ING-
a te da stoga mora donijeti detaljan nacionalni program zbrinjavanja spomenute vrste
otpada. Temeljem [Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti](https://www.zakon.hr/z/289/Zakon-o-radiolo%25C5%25A1koj-i-nuklearnoj-sigurnosti),
Hrvatski sabor je u listopadu 2014. godine usvojio [Strategiju](https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_10_125_2382.html)
zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva
iz koje je razvijen [Nacionalni program](https://civilna-zastita.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Radioloska%20i%20nuklearna%20sigurnost/Nacionalni%20programi/Nacionalni%20program%20provedbe%20Strategije%20zbrinjavanja%20radioaktivnog%20otpada%20iskoristenih%20izvora%20i%20istrosenog%20nuklearnog%20goriva.pdf)
provedbe Strategije, za razdoblje do 2025. godine s pogledom do 2060. godine.

## RAO i ING iz NEK-a

Republika Hrvatska se, zajedno sa Republikom Slovenijom, potpisom [Međudržavnog ugovora](https://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2002_07_9_114.html)
te prihvaćanjem svih međunarodnih konvencija, direktiva i sl. obvezala razgraditi
NE Krško i zbrinuti istrošeno nuklearno gorivo i radioaktivni otpad nastao radom
i razgradnjom elektrane. Ugovor govori kako su Slovenija i Hrvatska suglasne da 
će osigurati učinkovito zajedničko rješenje za odlaganje RAO-a i ING-a, koje bi 
financirale u jednakim dijelovima. Ukoliko se ne postigne dogovor o zajedničkom 
rješenju odlaganja RAO-a i ING-a do kraja redovnog životnog vijeka elektrane (2023.
godine), Republika Slovenija i Republika Hrvatska se obvezuju da će najkasnije dvije
godine nakon tog roka završiti s preuzimanjem RAO-a i ING-a s lokacije NEK-a i to
svaka po polovicu, te će samostalno snositi troškove svih onih aktivnosti zbrinjavanja
koje nisu od zajedničkog značaja.

Na [13. sjednici Međudržavnog povjerenstva](https://www.fond-nek.hr/zbrinjavanje-radioaktivnog-otpada/program-razgradnje/)
za praćenje provođenja Međudržavnog ugovora donesen je zaključak da zajedničko rješenje
zbrinjavanja NSRAO nije moguće. Iz navedenog proizlazi da će Slovenija i Hrvatska
preuzeti i ukloniti s lokacije NEK-a po polovicu nisko i srednje radioaktivnog otpada(
NSRAO-a). Na 17. sjednici Međudržavnog povjerenstva održanoj u listopadu 2023. godine
odobreno je produljenje početka odvoza/preuzimanja NSRAO-a do početka 2028. godine,
što je predviđeno i Četvrtom revizijom Programa odlaganja RAO-a i ING-a iz NEK-a.

Republika Hrvatska i Republika Slovenija su se odlučile na dugoročno suho skladištenje
ING-a na lokaciji NE Krško i potom njegovo odlaganje u dubokoj geološkoj formaciji.
Suho skladište ING-a započelo je radom 2023. godine i predviđa se da će raditi 60
godina nakon prestanka rada elektrane. U okviru Četvrte revizije pripremljen je 
prvi prijedlog Programa istraživanja i razvoja za zajedničko odlaganje ING-a i VRAO-
a u duboko geološko odlagalište u Hrvatskoj ili Sloveniji. Za rješavanje ovog pitanja
postoje inicijative koje istražuju i mogućnost zajedničkog, multinacionalnog rješenja.

## Institucionalni RAO

Pored otpada iz NE Krško, Republika Hrvatska ima obavezu zbrinuti i odložiti institucionalni
radioaktivni otpad, koji nastaje u medicini, industriji, znanosti, vojnoj i javnoj
uporabi. Temeljem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Fondu za financiranje razgradnje
i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane
Krško (NN 21/2022) Fond, pored zbrinjavanja NSRAO i ING iz NEK-a, obavlja i poslove
zbrinjavanja radioaktivnog otpada nastalog na teritoriju Republike Hrvatske.

Strategija i Nacionalni program predviđaju razvijanje rješenja za zbrinjavanje RAO-
a i ING-a. Prema Nacionalnom programu osnovat će se [Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada](https://www.fond-nek.hr/zbrinjavanje-rao-ing/uspostava-centra-za-zbrinjavanje-rao/)
na preferentnoj lokaciji Čerkezovac. U sklopu Centra će se uspostaviti središnje
skladište za institucionalni radioaktivni otpad te dugoročno skladište za polovicu
operativnog nisko i srednje radioaktivnog otpada iz NE Krško.

Sve o uspostavi Centra pročitajte na našoj internetskoj stranici [Centra](http://www.czrao.hr).

[⌊Podijeljena slika s zelenim šumskim krajolikom s lijeve strane i modernim skladištem
s kamionom s desne strane. Tekst na hrvatskom govori o Centru za gospodarenje radioaktivnim
otpadom, s mogućnostima poput info centara i kviza za prijavu na bilten.⌉⌊Podijeljena
slika s zelenim šumskim krajolikom s lijeve strane i modernim skladištem s kamionom
s desne strane. Tekst na hrvatskom govori o Centru za gospodarenje radioaktivnim
otpadom, s mogućnostima poput info centara i kviza za prijavu na bilten.⌉[