Zbrinjavanje RAO-a i iNG-a iz NEK-a

Hrvatska elektroprivreda d.d. (HEP d. d.) je 50 postotni suvlasnik Nuklearne elektrane Krško (NEK). Iz toga slijedi da je HEP d.d., a posredno i Republika Hrvatska, suodgovorna za razgradnju NEK-a i zbrinjavanje polovice radioaktivnog otpada koji je nastao ili će nastati kao posljedica pogona i razgradnje NEK-a.

Takva odgovornost načelno proizlazi iz opće prihvaćenih međunarodnih normi i pravno obvezujućih konvencija kojima je Republika Hrvatska pristupila, a konkretno je utvrđena Ugovorom između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije o uređenju statusnih i drugih pravnih odnosa vezanih uz ulaganje, iskorištavanje i razgradnju Nuklearne elektrane Krško (“Narodne novine – Međunarodni ugovori”, br. 9/02 dalje: Međudržavni ugovor).

Međudržavnim je ugovorom osnovano društvo NEK d.o.o., određeni su suvlasnici društva, definirana je proizvodnja i prijenos energije, troškovi, razgradnja i odlaganje otpada i istrošenoga goriva te financiranje, zaštita ulaganja, pravo prvokupa, nadzor provedbe ugovora i rješavanje sporova.

Razgradnja NE Krško i zbrinjavanje RAO-a i ING-a pobliže su utanačeni u člancima 10. i 11. Međudržavnog ugovora. U članku 10. utvrđuje se da je razgradnja NEK-a i odlaganje RAO-a i ING-a zajednička obveza te da su ugovorne stranke suglasne da će osigurati učinkovito zajedničko rješenje za razgradnju te za odlaganje RAO-a i ING-a, kako s gospodarskog stajališta tako i sa stajališta zaštite okoliša. Lokacija NE Krško može se koristiti za privremeno skladištenje radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva do kraja životnog vijeka. U međuvremenu, NE Krško je dobilo dozvolu za produljenje životnog vijeka elektrane (10+10 godina), ali kapacitet skladišta za RAO je bio predviđen da pokrije količinu otpada nastalog do 2023. godine. Kako bi se omogućio daljnji rad elektrane u produljenom životnom vijeku (10+10) i skladištenje novonastalog pogonskog RAO-a, Republika Hrvatska i Republika Slovenija moraju preuzeti polovicu nastalog pogonskog RAO-a iz skladišta do 2023. godine.

Međudržavni ugovor jasno određuje da će obje države zajednički planirati razgradnju NEK-a i financirati je u jednakim dijelovima. Međutim, zbrinjavanje RAO-a i ING-a iz NEK-a nije na isti način jednoznačno određeno. Temeljem 13. sjednice Međudržavnog povjerenstva donesen je zaključak da zajedničko rješenje za zbrinjavanje nisko i srednje radioaktivnog otpada (NSRAO) nije moguće. S druge strane, ING će se skladištiti na lokaciji NEK-a, te će po završetku rada suhog skladišta biti odloženo u duboku geološku formaciju. Za rješavanje ovog pitanja postoje inicijative koje istražuju mogućnost zajedničkog, multinacionalnog rješenja. Ono što znamo jest da je mala vjerojatnost da bi se ovakav otpad mogao odlagati u Republici Hrvatskoj ili Republici Sloveniji.

Programi razgradnje NEK-a i odlaganja RAO-a i ING-a jedini su formalno predviđeni instrument dogovaranja odnosno provođenja Međudržavnog ugovora u tome području. Za izradu Programa razgradnje NEK-a i Programa odlaganja RAO-a i ING-a potrebno je izraditi potporne studije i projekte, koje moraju biti u skladu s nacionalnim strategijama i programima.

Za praćenje provođenja Ugovora članak 18. zadužio je Međudržavno povjerenstvo, u kojemu obje države imaju simetrična izaslanstva. Na čelu hrvatskog izaslanstva je ministar gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske.

hrCroatian

Korištenjem stranice Fond NEK pristajete na uporabu kolačića (eng. cookies). Blokiranjem kolačića i dalje možete pregledavati stranicu, ali neke njezine funkcionalnosti neće Vam biti dostupne. Uporaba ‘kolačića’ (Cookie policy)

Skip to content