Rezultati godišnjeg praćenja brzina doza na lokaciji Čerkezovac

Kako smo već prethodno spominjali na lokaciji Čerkezovac je u rujnu 2020. godine postavljenja mjerna postaja za uzorkovanje zraka i za mjerenje ambijentalne brzine doze na lokaciji. Gama sonda na lokaciji bilježi vrijednosti ambijentalne brzine doze svakih deset minuta, a temeljem tih vrijednosti izračunavaju se satni, dnevni i mjesečni prosjeci.

U objavi iz kolovoza predstavili smo kratku analizu izmjerenih vrijednosti brzine doza tijekom prvih 6 mjeseci mjerenja (od listopada 2020. do kraja ožujka 2021. godine). Mjerenja su u međuvremenu nastavljena te su sada dostupni preliminarni podaci kontinuiranog mjerenja za prvih godinu dana. Rezultati su prikazani na grafikonu (dnevni vremenski intervali praćenja).

Mjesečni prosjeci u promatranom razdoblju (ukupno 12) variraju od 101 do 116 nSv/h. Od ukupno 365 dnevnih očitanja, maksimumi su zabilježeni u listopadu 2020. i rujnu 2021. godine (126 nSv/h), a minimalna dnevna prosječna vrijednost od 93,8 nSv/h izmjerena je u siječnju 2021. godine.

Rezultati kontinuiranog mjerenja brzine doze prate promjene uvjetovane promjenom okolišnih uvjeta (pojave oborina i dužih sušnih razdoblja, snježni pokrov, značajnije promjene u količini vlage u tlu) na lokaciji. Tipični su primjeri kišni dani kad za trajanja oborine vrijednosti brzine doze naglo značajnije porastu što je vidljivo u dobro uočljivim pikovima na grafikonu npr. tijekom listopada i prosinca 2020. godine. Slično je vidljivo i prilikom snježnih oborina u siječnju i veljači 2021. godine ili u kišnim epizodama tijekom svibnja, te krajem srpnja i rujna. Kiša (ili snijeg) ispiru radionuklide iz atmosfere i talože ih na tlo zbog čega dolazi do kratkotrajnog naglog povišenja brzine doze. Iz atmosfere se ispiru potomci radonovog (Ra-222) raspada, prvenstveno kratkoživući bizmut (Bi-214) te se stoga brzina doze relativno brzo nakon prestanka padanja kiše opet snižava na uobičajne prosječne vrijednosti.

Međutim, ukoliko su tla prije padanja kiše bila izrazito suha, a kiša obilna, vlažnost se bitno poveća u gornjim slojevima tla što značajnije smanjuje emisije radioaktivnosti iz tla te brzine doze padnu i ispod prosječnih vrijednosti. Ova se pojava veoma lijepo može uočiti prate li se dnevne vrijednosti brzine doze krajem srpnja i početkom kolovoza. Smanjivanje brzine doze (zbog povećane atenuacije) je posebno dobro vidljivo i u zimskom razdoblju kad je nakon snježnih oborina, površina tla prekrivena slojem snijega.

Također, vidljivo je da su brzine doze tijekom ljetnih mjeseci (srpanj, kolovoz i rujan) u prosjeku više. Razlog tome je suša, tj. nedostatak oborina zbog kojih dolazi i do smanjenja vlage u tlu koja inače prigušuje zračenje iz tla (tzv. atenuacija). Stoga smanjenje vlage u tlu dovodi do povećanja zračenja radionuklida prisutnih u tlima i stijenama podloge.