Međunarodni dan žena prilika je za proslavu svih društvenih, ekonomskih, političkih i znanstvenih dostignuća pripadnica ženskog spola. Tom prilikom želimo odati počast ženama koje su doprinijele istraživanju radioaktivnosti.
Samo je nebo granica naših mogućnosti
Lidija Colombo je znala kako biti „prva“. Prva je hrvatska doktorica fizike koja je osnovala prvi laboratorij za molekulsku fiziku u Hrvatskoj te je bila članica tima koji je konstruirao prvi laser na području Jugoslavije koji koristimo i danas u svakodnevnim situacijama – od čitanja bar-kodova u trgovinama do uporabe u složenim operativnim zahvatima. Prva je Hrvatica s doktoratom iz fizike koji je stekla 1961. godine te se znanstveno usavršavala u Francuskoj, Njemačkoj i SAD-u. Između ostalog, studirala je na čuvenom Sveučilištu u Sorbonni, gdje je svojevremeno studirala i slavna Marie Curie. Za razvoj stručne suradnje s Francuskom, Lidija Colombo odlikovana je francuskim priznanjem Chevalier dansl’ordre des Palmes Academiques.
Hrvatskoj znanosti doprinijela je i radioekologinja Alica Bauman, ekspert UN-ovih organizacija UNESCO, UNEP, IAEA, WHO, Alpe Adria. Od 1977. bila je zadužena za informacijske podatke vezane za ionizirajuće zračenje za Jugoslaviju u okviru UNEP-ovog Međunarodnog referalnog sustava za izvore informacija programa „UN za čovjekov okoliš INFOTERRA“, a bila je i voditeljica Laboratorija za radioaktivnost biosfere na Institutu za medicinska istraživanja u Zagrebu. Upravo je Alica Bauman sugrađanima putem zagrebačkog Radija 101 objavila vijest o černobilskoj nesreći te dala prve preporuke za zaštitu od ionizirajućeg zračenja za stanovništvo.
Majka i kći – heroine radioaktivnosti
Jedna od najvećih znanstvenica svih vremena, Marie Curie, dobitnica je dviju Nobelovih nagrada i do danas je jedina žena s dvije nagrade u dva različita područja. Nemogućnost pohađanja poljskog sveučilišta, tada rezerviranog za muškarce, primoralo ju je da obrazovanje nastavi u Parizu gdje je potom sa svojim izabranikom Pierrom Curiejem i Henrijem Becquerelom, nagrađena Nobelovom nagradom za fiziku za istraživanje fenomena radioaktivnog zračenja. Nakon smrti supruga, istraživanja je nastavila sama te dobila Nobelovu nagradu za kemiju otkrićem elemenata radija i polonija, te izolacijom radija i proučavanjem osobina i spojeva tog elementa. Jedna od njenih zasluga je primjena ionizirajućeg zračenja u medicini.
Sličnu sudbinu imala je i njena kći Irene Joliot Curie, koja je svoj život posvetila istraživanju radioaktivnosti i borbi za priznanjem u znanstvenom svijetu kojim su tijekom 20. stoljeća dominirali muškarci. Ona je, zbog ambicioznih roditelja, velik dio djetinjstva provela s djedom Eugeneom koji je u nju usadio ljubav prema prirodi i poeziji. Njeno otkriće da je radioaktivne izotope moguće umjetno stvoriti, zauvijek je promijenilo tijek moderne fizike, a za to je postignuće zajedno sa suprugom nagrađena Nobelovom nagradom 1935. Poput majke, sudjelovala je u liječenju ranjenika u Prvom svjetskom ratu korištenjem mobilnih radiografskih jedinica.
Marie Curie germanskog i kineskog svijeta
„Marie Curie germanskog svijeta“ kako je Einstein zvao Lisu Meitner, austrijsku nuklearnu fizičarku pratila je slična sudbina. Morala je raditi u izdvojenom laboratoriju s Ottom Hahnom jer drugi djelatnici instituta nisu željeli sresti ženu na hodnicima. Iako je zbog nacista morala pobjeći iz Berlina, gdje je radila, ostala je u kontaktu s Hahnom. Sa svojim nećakom Ottom Frischem formulirala je teoriju nuklearne fisije – cijepanje atomske jezgre prilikom čega dolazi do oslobađanja velike količine energije. No, njen bivši suradnik Hahn, vođen željom za slavom, objavio je njeno otkriće pod svojim imenom te osvojio Nobelovu nagradu za nuklearnu fisiju. Meitner je radila na istraživanjima do svojih 80-ih godina, osobito se posvetivši prvim nuklearnim reaktorima koji se i danas koriste u svrhu napajanja društva čistom energijom. Za svoja je otkrića višestruko nagrađivana, ponajviše posthumno, nakon što je razotkrivena afera s Hahnom.
Za razliku od Lise Meitner koja je odbila raditi na „Projektu Manhattan“, Chien Shiung Wu, poznata i kao najbolja eksperimentalna fizičarka druge polovice 20. stoljeća i „prva dama fizike“, pomogla je razviti postupak razdvajanja uranija na izotope (U-235 i U-238). „Kraljica nuklearnih istraživanja“ proučavala je i beta raspad radioaktivnog kobalta. „Kineska Marie Curie“ doživjela je sličnu sudbinu kao i ostale znanstvenice – Nobelovu nagradu za njen znanstveni rad i otkrića dobili su muški kolege Lee i Yang.
Unatoč brojnim zaprekama, ove su žene tijekom svog života slijedile snove, a za svoj su rad najviše nagrađene tek nakon smrti. Neka vas priče ovih znanstvenica motiviraju da nikada ne odustanete od svojih ciljeva te da svojim radom i ustrajnošću dokažete ponajprije samima sebi da vrijedite. Sretan Međunarodni dan žena!
Croatian 
English