Zbrinjavanje NSRAO-a

Nisko i srednje radioaktivni otpad (NSRAO) nastaje tijekom pogona (operativni NSRAO) i razgradnje NEK-a (dekomisijski NSRAO). Na lokaciji NEK-a se primjenjuju osnovni principi gospodarenja radioaktivnim otpadom pri čemu se djeluje preventivno kako bi se smanjile količine i aktivnost otpada koji nastaje. Posljednjih godina u prosjeku nastaje oko 30-tak m3 operativnog NSRAO-a. Otpad se na lokaciji NEK-a karakterizira i kondicionira, odnosno obrađuje i privremeno skladišti.

Plinoviti radioaktivni otpad se do raspadanja čuva u posebnim spremnicima.

Tekući radioaktivni otpad čine tekućine kontaminirane radionuklidima. Ovaj se otpad mora obraditi kako bi mu se smanjio volumen i kako bi postao pogodniji za skladištenje, pri čemu se u NEK-u koriste postupci filtracije, isparavanja i sušenja u bačvi. Isparjela neradioaktivna voda vraća se u proces. Preostala se radioaktivna masa uz zagrijavanje i izvlačenje vodene pare suši u bačvi i tako nastaje čvrst i suh talog, koji se skladišti u odgovarajućim spremnicima.

Čvrsti radioaktivni otpad čine kontaminirane otpadne tvari, kao što su plastika, papir, krpe, osobna zaštitna oprema, alati i filtarski ulošci. Može se podijeliti na gorivni i negorivni te na stlačivi i nestlačivi. Zbog relativno velikog volumena čvrstog otpada primjenjuju se postupci kojima se omogućuje smanjenje volumena:

  • dekontaminacija površinski kontaminiranih predmeta u NEK-u nakon koje se oni mogu izuzeti iz radiološkog nadzora, odnosno ponovno koristiti,
  • kompaktiranje i superkompaktiranje bačvi sa stlačivim NSRAO-om u visokotlačnim kompresorima u NEK-u,
  • spaljivanje gorivog NSRAO-a u tvrtki Studsvik Radwaste AB u Švedskoj uz povrat bačvi s pepelom.

Tako kondicionirani, odnosno obrađeni NSRAO se skladišti u odgovarajućim spremnicima u privremenom skladištu NSRAO-a na lokaciji NEK-a. Postojeći skladišni kapaciteti su ograničeni. Budući da ne postoje dodatne opcije za preradu ili daljnju upotrebu ovog NSRAO-a, mora se planirati njegovo konačno smještanje u odgovarajuća odlagališta.

Prema podatcima NE Krško krajem 2020. godine ukupni volumen uskladištenog nisko i srednje radioaktivnog otpada (NSRAO) bio je 2.413,66 m3, a njegova ukupna aktivnost 14,9 TBq.

Tablica: Sumarni pregled inventara NSRAO-a iz NE Krško

Vrsta NSRAO-aGodinaMasa (t)Volumen (m3)Aktivnost (TBq)
Pogonskido 2023.5150246074,2
Pogonski2024. – 2043.88055043,3
Dekomisijski
(razgradnja NEK-a)
2043. – 2058.286028404,9
Dekomisijski
(razgradnja suhog skladišta)
2103. – 2106.3904100,7
Sveukupno92806260123,1

Zbrinjavanje nisko i srednje radioaktivnog otpada se, prema najboljim svjetskim praksama, provodi tako, da se poslije skladištenja otpad odlaže u odlagališta. Odlagališta NSRAO-a su najčešće površinska ili pripovršinska i izgrađena tako da prirodne i konstruktivne barijere sprječavaju migraciju radionuklida u okoliš kroz višestoljetno razdoblje.

Nacionalni program (za razdoblje do 2025. godine s pogledom do 2060. godine) predviđa razvoj Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na preferentnoj lokaciji Čerkezovac. U okviru Centra potrebno je uspostaviti: središnje skladište za institucionalni radioaktivni otpad i iskorištene izvore te dugoročno skladište za polovicu operativnog nisko i srednje radioaktivnog otpada iz NE Krško. Osim navedenog, u okviru Centra treba razviti i informacijski centar kao i sve potrebne administrativne i popratne objekte i infrastrukturu.

Nacionalni se program dugoročno opredjeljuje za uspostavu odlagališta NSRAO-a do 2058. godine, pri čemu se preferira površinski tip odlagališta, što će detaljnije biti planirano u programu za razdoblje nakon 2050. godine. Pri tome treba se naglasiti da ne postoji “automatizam” kojim bi se skladište “prevelo” u odlagalište, s obzirom na to da se radi o funkcionalno i fizički različitim objektima s različitim sigurnosnim i ostalim zahtjevima. I za skladišta, a kasnije i za odlagalište potrebno je provesti postupak procjene utjecaja na okoliš i sigurnosne analize s prethodno provedenim odgovarajućim istraživanjima na lokaciji.

hrCroatian
Skip to content